U savremenom poslovnom okruženju često se postavlja pitanje – šta je bolje, biti stalno zaposlen ili raditi honorarno? Međutim, ova dilema nije samo na strani radnika. Poslodavci imaju potpuno drugačiji pogled na ovu temu, jer svaki oblik angažovanja nosi različite obaveze i troškove.
Sa jedne strane, stalno zaposleni uživaju sigurnost i benefite, dok honorarci imaju veću fleksibilnost. Ali šta sve ovo znači sa finansijske i zakonske strane? Ko snosi troškove poreza i doprinosa? Kako se sklapa ugovor? Kako poslodavci odlučuju koga će angažovati?
Kada poslodavac zapošljava radnika za stalno, to nije samo isplata neto plate. On mora da pokrije i dodatne obaveze prema državi, što ukupni trošak za radnika čini značajno većim.
Troškovi koje poslodavac plaća za stalno zaposlenog:
- Bruto plata – Sastoji se od neto zarade koju radnik prima + porezi i doprinosi;
- Porez na zaradu – Poslodavac je dužan da uplaćuje određeni procenat zarade državi.
- Doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje – Omogućavaju zaposlenom da ima zdravstvenu zaštitu i jednog dana ostvaruje pravo na penziju;
- Plaćeno bolovanje, godišnji odmor i praznici – Radnik ne gubi primanja kada ne radi iz opravdanih razloga;
- Otpremnina i otkazni rok – Ako dođe do raskida radnog odnosa, poslodavac je u nekim slučajevima dužan da isplati otpremninu;
Koliko stvarno košta radnik?
Ako je neto plata zaposlenog 80.000 RSD, poslodavac zapravo plaća oko 130.000 RSD, kada se uračunaju svi porezi i doprinosi. To znači da firma mora da izdvoji značajno više nego što radnik zapravo dobije na račun.
Za razliku od stalnog zaposlenja, honorarni radnici (frilenseri, ugovorci, preduzetnici) sami vode računa o svojim porezima i doprinosima. Poslodavac im isplaćuje dogovorenu naknadu, ali nije dužan da plaća dodatne troškove.
Kako funkcioniše honorarni rad?
- Isplata bez doprinosa – Poslodavac isplaćuje honorar koji je često viši od plate stalno zaposlenih, ali bez dodatnih obaveza.
- Porez plaća radnik – Ako radnik radi kao preduzetnik ili na autorski ugovor, sam prijavljuje i plaća porez.
- Bez prava na bolovanje i godišnji odmor – Ako ne radi, ne zarađuje.
- Sklapanje ugovora – Honorarni radnici rade po ugovoru o delu, autorskom ugovoru ili imaju preduzetničku radnju preko koje fakturišu svoje usluge.
Koliko ostane honorarcu nakon poreza?
Ako honorarac naplati 100.000 RSD, od toga mora sam da plati:
Na kraju mu ostane oko 70.000 – 80.000 RSD, u zavisnosti od vrste ugovora i poreskog tretmana.
🔹 Zašto je ovo bitno?
Iako honorarci mogu da naplate više, moraju sami da vode računa o obavezama i prihodima. Nemaju dodatnu sigurnost koju imaju stalno zaposleni, ali zauzvrat imaju veću slobodu u radu.
Razgovarali smo sa Milošem Jovanovićem, vlasnikom kompanije koja zapošljava i stalne radnike i honorarce. Evo šta on kaže:
📝 Na koje faktore obraćate pažnju kada birate između honoraraca i stalno zaposlenih?
💬"Zavisi od prirode posla. Ako nam treba neko za dugoročne projekte, uvek biramo stalno zaposlenog. Tako gradimo tim, radnik je motivisan, a mi imamo sigurnost. S druge strane, za kratkoročne projekte ili specijalizovane zadatke, honorarci su bolja opcija jer ih plaćamo samo za konkretan učinak."
📝 Da li su honorarci jeftinija opcija za firmu?
💬"Na prvi pogled, da, jer ne plaćamo poreze i doprinose. Ali ako gledamo dugoročno, može biti skuplje, jer kvalitetni honorarci često naplaćuju više. Takođe, stalni radnici su lojalniji firmi i brže se uklapaju u tim."
📝 Kako motivišete stalne zaposlene?
💬"Najbitnije je da imaju jasnu perspektivu napredovanja. Dajemo bonuse, mogućnosti za obuku i trudimo se da plata raste. Ljudi žele stabilnost i sigurnost, a mi kao poslodavci moramo to da im omogućimo."
📝 A šta biste poručili honorarcima?
💬"Ako želite slobodu, to je odličan izbor. Ali morate znati kako da upravljate svojim finansijama i da uplaćujete doprinose sami. Dugoročno gledano, svi moramo razmišljati o penziji i zdravstvenom osiguranju."
Šta je pravi izbor?
Nema univerzalnog odgovora – sve zavisi od vaših ciljeva i situacije.